Štednja građana usporila se, a brojke sugeriraju da su novčanici sve tanji. U godinu dana, do 31. listopada, oročena štednja narasla je za 4,2 milijarde kuna, na ukupno 142,3 milijarde kuna, dok je proteklih godina u godinu dana rasla za više od 7 milijardi kuna. Pokazatelji su to agregiranog izvješća kreditnih institucija koje mjesečno objavljuje Hrvatska narodna banka. I dalje je prisutan jak trend razduživanja građana i tvrtki, dok država uzima više novih kredita nego što ih otplati pa joj dug nezaustavljivo raste. Tako su građani otplatili 2 milijarde kuna stambenih kredita više nego što su podignuli, što je dokaz da kupnje stanova na kredit nema, a ne kupuju se ni automobili. Naime, masa kredita u godinu dana smanjila se 33 posto pa je od 3,26 milijardi kuna masa kredita spala na 2,13 milijardi kuna.
Štednja građana usporila se, a brojke sugeriraju da su novčanici sve tanji. U godinu dana, do 31. listopada, oročena štednja narasla je za 4,2 milijarde kuna, na ukupno 142,3 milijarde kuna, dok je proteklih godina u godinu dana rasla za više od 7 milijardi kuna.
Pokazatelji su to agregiranog izvješća kreditnih institucija koje mjesečno objavljuje Hrvatska narodna banka. I dalje je prisutan jak trend razduživanja građana i tvrtki, dok država uzima više novih kredita nego što ih otplati pa joj dug nezaustavljivo raste. Tako su građani otplatili 2 milijarde kuna stambenih kredita više nego što su podignuli, što je dokaz da kupnje stanova na kredit nema, a ne kupuju se ni automobili. Naime, masa kredita u godinu dana smanjila se 33 posto pa je od 3,26 milijardi kuna masa kredita spala na 2,13 milijardi kuna.
Čak se smanjuju i “minusi” na tekućim računima. Od listopada prošle godine do kraja listopada 2013. ukupno je zatvoreno 400 milijuna kuna “minusa”. Razdužuju se i privatne tvrtke koje imaju tek 74,3 milijarde kuna za otplatu, odnosno 8,5 milijardi kuna manje no lani. Država se jedina ponaša neodgovorno pa je u jednoj godini kod banaka povećala ukupan dug za 6 milijardi kuna.